top of page

Virusi 

Što je virus?Virusom se smatra skriveni maliciozni računalni program čija je funkcija namjerno ometanje i/ili promjena rada računala bez dopuštenja ili znanja korisnika. S obzirom da se danas pojam virus često nepravilno koristi kako bi se opisao puno širi skup malicioznih programa (engl. malware), bitno je spomenuti dva osnovna svojstva svakog virusa:samoumnožavanje – kao i onaj biološki, računalni virus će prilikom svog izvršavanja tražiti nove domaćine (datoteke na računalima) na koje se može proširitisamoizvršavanje – virus se izvršava samostalno, najčešće na način da svoj kod umetne u izvršni kod drugog računalnog programa ili podatkovne datotekeKonačni utjecaj virusa na zaraženo računalo varira od sasvim destruktivnog pa sve do „samo“ iritirajućeg i naočigled bezopasnog. Destruktivne inačice najčešće će značajno oštetiti ili u potpunosti izbrisati neke od preostalih računalnih programa ili datoteka, a u najgorem slučaju reformatirati (pobrisati) cijeli tvrdi disk računala. Manje opasne inačice neće nanijeti direktnu štetu već će se replicirati s osnovnom namjerom prikazivanja raznih poruka u audio, video ili teksutalnom obliku. No i te manje opasne inačice zauzimaju memoriju računala predviđenu za izvršavanje legitimnih programa i time nanose probleme i smanjuju efikasnost rada računala. Kako radi virus?Poput svoje biološke inačice, računalni virus ne može preživjeti bez domaćina. Domaćin je u većini slučajeva drugi računalni program ili datoteka na računalu. Virus će svoj kod umetnuti u postojeći kod drugog programa ili datoteke i čekati na njegovo pokretanje, odnosno otvaranje datoteke. Proces umetanja malicioznog koda u „zdravu“ datoteku poznat je pod imenom infekcija, a proces pokretanja inficirane datoteke naziva se aktivacija virusa. Inficirati se može bilo koji dio računala namjenjen za pohranu podataka (tvrdi disk, disketa, optički medij, memorija). Za aktivaciju virusa nužan je korisnik računala, koji nesvjesno pokreće inficirani program, otvara inficiranu datoteku ili podiže računalo sa zaraženog medija.Prilikom aktivacije, odnosno pokretanja inficiranog računalnog programa ili otvaranja inficirane datoteke, virus se sa tvrdog diska seli u memoriju računala i počinje njegovo izvršavanje. Izvršavajući se, virus se umnaža te nastanjuje u (inficira) nove računalne programe i datoteke. Virus se može umnožiti ciljano u samo jedan program, nasumično odabran skup programa ili pak u svaki nađeni program na računalu. Istovremeno, dok se pokrenuti zaraženi računalni program nastavlja ponašati naočigled uobičajeno, u pozadini i nezamjetno korisniku izvršavaju više ili manje destruktivne instrukcije virusa koje mogu ozbiljno oštetiti preostale podatke na računalu ili smanjiti njegovu efikasnost.Računalni virusi šire se prenošenjem i pokretanjem inficiranih datoteka. U današnje vrijeme, prenošenje među računalima odvija se ponajviše putem Interneta (npr. privicima elektroničke pošte) i lokalnih mreža (Ethernet). Prijenosni mediji svih vrsta (diskete, CD/DVD mediji) također su pogodni za širenje, ali danas u sve manjoj mjeri u usporedbi s Internetom i lokalnim mrežama. Kategorije virusaVirusi se mogu podijeliti na nekoliko osnovnih kategorija, u ovisnosti o cilju svog napada:virusi datotečnog sustava Napadaju i inficiraju isključivo izvršne datoteke računalnih programa (ekstenzije datoteka .exe, .com, .bat, .sys, .drv). Velika većina trajno ostaje u memoriji računala (engl. memory resident) što znači da će prilikom sljedećeg pokretanja neinficirani programi automatski postati inficirani. Virusi ove vrste mogu inficirati domaćina na tri načina, ovisno o načinu umetanja svog koda: umetanje virusnog koda prebrisavanjem postojećeg, zdravog koda domaćina – na ovaj način uništava se originalni program te ga se više ne može pokrenuti. Pokušaj pokretanja inficiranog programa samo će aktivirati virus koji će se se početi širiti na druge domaćine te potencijalno destruktivno djelovati na sustav.umetanje virusnog koda na početak datoteke domaćina – ovakav način infekcije neće naštetiti domaćinskom programu te će se on nastaviti izvršavati bez očitih promjena. Istovremeno, virusni kod će se aktivirati.umetanje virusnog koda na kraj datoteke domaćina – slično kao i kod umetanja na početak, domaćinski program ostaje netaknut, a virus se aktivira bez očitih promjena za korisnika.sistemski virusiNastanjuju se u sistemskom dijelu bilo tvrdog bilo floppy diska (diskete). Prilikom podizanja računala sa jednog od navedenih, virusi se aktiviraju. Većina takvih virusa pisana je za MS-DOS operativni sustav, ali su i dan danas jednako opasni po bilo koji operativno sustav PC računala. Dovoljno je pokrenuti računalo s inficiranom disketom i virus će se aktivirati i trajno nastaniti u memoriji računala. Jednom kad se to dogodi, inficirat će se svaka nova „zdrava“ disketa koja se umetne u disketnu jedinicu, osim ako na njoj nije uključena zabrana pisanja (write protection). Virusi ove vrste napadaju bilo Master Boot Sector (MBR) bilo System Boot Sector (SBS) tvrdog ili floppy diska. Posljedica aktivacije često je nemogućnost podizanja računala, ali može biti i destruktivnijaI'm a paragraph.

Jedna od najvećih internetskih opasnosti koje nam prijete su maliciozni programi koji mogu nanijeti izuzetno veliku štetu nezaštićenom računalu. Danas imamo veliki broj različitih malicioznih programa - virusi, crvi, spywarei... Osim njihove raznolikosti, raznoliki su i načini na koji dospijevaju na nezaštićeno računalo. Ova cjelina donosi detaljan pregled ovih opasnosti te mnoge korisne savjete kako se što kvalitetnije zaštititi od mogućih

© 2023 by Jevta Web|Graphics design

  • fb.png
  • tw.png
  • yt.png
bottom of page